Zemljovid - Američki prirodoslovni muzej (American Museum of Natural History)

Prva zgrada muzeja dovršena 1877. god. Danas se u njoj nalaze „Dvorana Indijanaca sjeverozapadne obale”, „Dvorana afričkih naroda”, „Sanfordova dvorana sjevernoameričkih ptica” i „Dvorana podrijetla kralježnjaka”.

Prije izgradnje sadašnjeg kompleksa, muzej je bio smješten u zgradi Arsenala u Central Parku. Theodore Roosevelt stariji, otac Theodora Roosevelta, 26. predsjednika SAD-a, bio je jedan od osnivača, zajedno s nizom drugih. Osnivanjem muzeja ostvaren je san prirodoslovca dr. Alberta S. Bickmora koji je godinama neumorno lobirao za osnivanje prirodoslovnog muzeja u New Yorku. Njegov prijedlog podržali su njegovi bogati sponzori, a dobio je i podršku njujorškog guvernera Johna Thompsona Hoffmana, koji je 6. travnja 1869. potpisao zakon kojim je službeno stvoren Američki prirodoslovni muzej.

Godine 1874., kamen temeljac je položen za prvu zgradu muzeja, koja je sada skrivena od pogleda mnogim zgradama u kompleksu koji danas zauzima veći dio Manhattnskog trga. Originalnu viktorijansku neogotičku zgradu, koja je otvorena 1877. godine, dizajnirali su Calvert Vaux i J. Wrey Mould, koji su već bili odgovorni za veliku većinu zgrada oko Central Parka. Južno krilo muzeja, koje je dizajnirao J. Cleaveland Cady, ubrzo je otvoreno. Ovo je krilo dugačko 210 i najveće visine od 46 metara; glavni ulaz mu je kroz Central Park, te je zajedno s Memorijalom Theodorea Roosevelta (arhitekt John Russell Pope), izvanredan kompleks u stilu Beaux-Arts (akademizam/historicizam).

Od 1930. godine fasada ostaje nepromijenjena, a arhitekt Kevin Roche odgovoran je za održavanje zgrada od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Od tada su provedene brojne unutarnje i vanjske obnove, uključujući proširenja do „Dinosaurske dvorane” i djelomičnu obnovu Rooseveltovog spomenika. God. 1992., tim pod vodstvom Rochea dizajnirao je knjižnicu na osmom katu zgrade.

Muzej se spominje u mnogim književnim i filmskim djelima, od kojih su najpoznatiji Lovac u žitu (J. D. Salinger) i Noć u muzeju (knjiga) (po kojoj je snimljen i slavni istoimeni film, Noć u muzeju (2006.)